Temeljni smisao korizme
14:14 04.04.2011.
Pošto nam se bliži početak korizme u nastavku vam donosimo članak našeg predsjednika Športskog Društva Sveti Petar objavljenog u župnom vjesniku u ožujku 2010. godine.
Biti bolji čovjek
Dragi župljani,
Vrijeme
korizme ljudi uglavnom povezuju s postom i pokorom. Vjernici vrijeme
korizme ispravno koriste i za molitvu i djela ljubavi, te za obnavljanje
u vjeri i suživljavanje s Kristom.
Povezivanje korizme
isključivo s postom i pokorom podsjeća me na povezivanje Božića s
narodnim običajima vezanima uz tradicionalne pjesme i jela.
A kao
što nas Božić prvenstveno podsjeća kroz Božansku svjetlost s visina na
rođenje Boga u ljudskom liku i jedinstvo nas ljudi s Bogom, spasiteljem i
stvoriteljem svijeta, tako je bitno prepoznati i znati temeljni smisao
korizme, a to je obraćenje, ili jednostavnije rečeno: „Nastojati biti
bolji čovjek“.
Molitva, pokora i post nam u tom obraćenju pomažu.
Danas
se često korizma koristi za odricanje od loših navika, pušenja, pića,
obilne ili loše hrane, što je postalo, kako netko napisa „trendovski
simbol korizme“. I dobro je ako svako vrijeme, a posebno vrijeme korizme
čovjeku pomogne u odricanju od loših navika.
Ali, temeljni
smisao korizme i obraćenja je prepoznavanje svojih grijeha i naše
nastojanje da te grijehe u narednom vremenu ispravimo.
Navesti ću Vam par primjera iz poslovne i športske prakse.
Danas
je vrlo popularno usklađivanje sustava upravljanja s međunarodno
priznatim ISO normama. Koje glavno načelo u upravljanju propisuju ISO
norme? To je prepoznavanje nedostataka, analiza uzroka nastajanja tih
nedostataka i provedba poboljšanja kroz popravne i zaštitne radnje.
Nisu li to riječi evanđelja izrečene na drukčiji način?
Isto
tako je u poslovnom svijetu u modi „change management“ ili upravljanje
promjenama. Jedan od glavnih alata tog managementa je modeliranje
procesa. Opet, jedna od glavnih točki tog postupka je izrada katastra
loših i kritičnih točaka u procesu i utvrđivanje radnji za njihovo
prevladavanje.
Nismo li se opet vratili evanđelju?
Postoji
jedno cijelo područje u pripremi športaša koje stručnjaci zovu
„mentalna priprema za športaše“. Rečeno hrvatski: „duhovna priprema
športaša“. Meni najdraži primjer u toj pripremi je razgovor s mladim
ambicioznim športašem koji smatra da glavno načelo u kojem treba
ustrajati je načelo vlastitog uvjerenja da je samo on u pravu, mada to
njegovi športski rezultati ne pokazuju, a da je okolina u krivu. Moje
prvo pitanje takvom mladom čovjeku je: „Da li možeš biti bolji, ako
ostaješ isti?“. Shvaćanje tog pitanja početak je promjene, obraćenja.
Inače, obilježje najboljih i najuspješnijih športaša je sklonost ka
mijenjanju i usvajanju novih načela i metoda u radu, kako bi ispravljali
eventualne nedostatke.
I što nas još uči evanđelje? Treba se
oslobađati strahova. A bez obzira na latinsku poslovicu da je ljudski
griješiti, jedan od najvećih ljudskih strahova odnosi se na priznavanje
greški, pa čak i priznati grešku samom sebi. A bez priznavanja greški ne
može se krenuti u promjene. Zato se mi katolici ispovijedamo.
Iskoristimo
ovo vrijeme korizme i za molitvu i za ispovijed i za dobra djela, i za
pokoru i za post, ali prvenstveno razmislimo o sebi i svojim postupcima i
što možemo učiniti da budemo bolji ljudi. I otvorimo evanđelje, u
svetom pismu je zapisano kako to možemo postići.
Petar Cota